Prostor u kojem svaka nit priča svoju priču

Da li ste se ikada zapitali kako nastaju najdivniji šareni ćilimi koji su svojevrsno kulturno nasljeđe Crne Gore i našeg naroda? Otkrićemo vam tajnu o tkanju magičnih ćilima koji se tkaju u jednoj maloj, zanatskoj radionici u Pljevljima. Ne samo tu tajnu, otkrićemo vam jos jednu, a to je da je retro ponovo u modi.

Kako nastaje ova, gotovo zaboravljena, umjetnost? Razne veličine, boje, debljine, teksture, ne mogu se tek onako naslagati i kreirati od prediva. Svaki od ovih komada je jedinstven, jer se radi ručno. Preciznost koju posjeduju dame koje prave jedinstvena umjetnička remek djela, mogu biti zidna ili podna dekoracija, ali i umjetničko djelo ili ukras koji će predstavljati neistraženu umjetnost kreativnih tkalja u vašem domu.

Tkanje je jedan od najstarijih zanata koji je kroz vijekove doživio neopisive modifikacije i unapređenja, da bi se prilagodio zahtjevima ljubitelja ove, gotovo zaboravljene, tehnike.

Grupa žena, koje su našle svoje utočište i izlaz od porodičnog nasilja u organizacije Bona Fide, usmjerena je na očuvanje drevne tehnike izrade ćlima, ali prije svega, na podsticanje i ekonomsko osnaživanje žena, žrtava nasilja kroz psihosocijalnu i rehabilitacionu podršku.

Ovi ćilimi, koji su po svojoj ljepoti čuveni i priznati širom našeg podneblja, tkaju se od domaće ispredene vune. Nepisana pravila tkanja, koja važe već više stotina godina, prenosila su se sa koljena na koljeno, a samo izabrani su bili dostojni znanja ovog zanata.

Tkanje je specifičan, kompleksan i dugotajan proces. A kada govorimo o tkanju ćilima na zidnom razboju, govorimo o tehnici koju od davnina koriste žene za potrebe ukrašavanja svojih domaćinstava. Na prirodan način bojena vuna, koja spaja boje ćilima i kreira mozaik koji oslikava osjećanja, priče i maštu koja je utkana duboko u mislima žena koje stvaraju taj ćilim. Svaka šara, svaki ćilim, priča je za sebe iza koje stoji sama tkalja.

Zašto svaki ćilim bude nježan na dodir, zašto svaki ćilim priča svoju priču? Zato što svaka žena kroz razboj, pažljivo, na svaki dio tkanja prenosi svoju nježnost i svoju priču. Da se svaka od ovih priča stvara dugo, dok se svi djelovi ornamenta ne nanižu u savršeno skladnu cjelinu, govori nam podatak da se za mjesec dana može izraditi tek nekih 5 do 6 metara kvadrata ćilima.

Iako postoji tehnika tkanja koja je ustaljena i koja se prenosila sa koljena na koljeno, svaka tkalja u procesu tkanja eksperimentiše. Stvara spoj boja i šara koje pričaju sebi svojstvenu priču, stvara nešto što prenosi doživljaj i osjećaj koji ona u tom trenutku nosi u sebi.

Legenda kaže da ćilim može imati “rok trajanja” i do tri stotine godina. Možete li da zamislite  priču koja živi vjekovima? Ako možete zamisliti, onda možete i dokučiti vrijednost koju svako od ovih umjetničkih djela nosi sa sobom.