Održana završna konferencija projekta „Jaka model za jaku Crnu Goru“

Programom obuke pisanja biznis plana i razvijanja biznis ideje obuhvaćeno je 90 žena iz Nikšića i Pljevalja, od kojih su 43 dobile socijalne zajmove, čiji koncept pruža benefit za zajednicu i druge ugrožne porodice.

To je saopšteno na završnoj konferenciji u okviru projekta „Socijalno uključenje kroz ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori (JAKA)“, koji Care International Balkans sprovodi u saradnji sa Otvorenim centrum Bona Fide iz Pljevalja i Centrom za romske inicijative iz Nikšića, a koji finansira Austrijska razvojna agencija (ADA) i OAK fondacija.

Regionalna direktorica CARE International Balkans, Sumka Bučan, kazala je da su aktivnosti ekonomskog osnaživanja obuhvatile Romkinje i Egipćanke iz Nikšića, kao i žene sa sjevera koje su prošle kroz nasilje ili se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.

“Imali smo socijalne zajmove za individualne preduzetnice, koje su prošle program obuke pisanja biznis plana, razvijanja biznis ideje i kroz te obuke prošlo je 90 žena, od kojih su 43 kroz konkurentan proces i dobile socijalne zajmove”, navela je Bučan.

Koncept socijalnog zajma, kako je kazala, je razvijen tako da postoji benefit za zajednicu i za druge ugružene porodice.

“Tako da su, te žene koje su započele svoj biznis bile u obavezi da zajednici ili porodicama u potrebi vrate određeni procenat onoga što predstavlja taj zajam. Međutim, okosnica projekta su socijalna preduzeća, odnosno agrokooperative koje predstavljaju mehanizam pristupa tržištu, zagovaranja i u određenoj mjeri promocije i marketinga proizvoda individualnih preduzetnica”, objasnila je Bučan.

Prema njenim riječima, radeći u 94 zemlje, CARE ima za cilj da osnaži preko 30 miliona žena, koje će imati pristup ekonomskim resursima i upravljati njima.

“Cilj je da žene budu zaposlene ili da počnu vlastiti biznis. Vodeći se tom strategijom, podržali smo i ove aktivnosti u Crnoj Gori. Ova socijalna preduzeća su tek u začecima, ali vidimo da postoji pozitivna atmosfera oko agrokooperativa”, navela je Bučan.

Direktorica Udruženja Infohouse Sarajevo, Dženana Alađuz, ocijenila je da kada žene i djevojčice shvate svoja ljudska prava, prestaju da budu „pion na šahovskoj ploči, nego zaista postanu neko ko uzme svoj život u svoje ruke“.

„Imamo osnovane dvije kooperative, 113 edukovanih žene u poslovnim vještinama, 90 žena koje su iz potpune neimaštine aplicirale za socijalni zajam, i čak 43 žene su dobile novac da promijene svoj život i život drugih. Ako neko misli da je ovo malo, samo neka se sjeti podataka iz crnogorske statistike, koji kažu da je skoro 50 hiljada Crnogoraca i Crnogorki u ovom trenutku nezaposleno“, ocijenila je Alađuz.

Ona je podsjetila da Agrokooperativa „Crveno zlato“, koja je osnovana u Pljevljima planira da proizvede deset hiljada kilograma maline godišnje, za koje, kako je pojasnila, očekuju prihod od od deset hiljada eura.

„To nije malo. Za 100 eura se nekome život promijeni, a zamislite kada Crveno zlato tih deset hiljada eura vrati nazad svojim korisnicama. Treba da znate da je tu Agrookooperativu osnovala organizacija Bona Fide, koja vodi Sigurnu kuću i njihovi su ciljevi više nego plemeniti“, rekla je Alađuz.

Što se tiče Agrokooperative „Od naših ruku“ koja je osnovana u Nikšiću, kako je kazala, procjena je da će godišnji prihod biti 9, 6 hiljada eura.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative iz Nikšića, Fana Delija, podsjetila je da je u Crnoj Gori zaposleno 10 Romkinja i Egipćanki, a zahvaljujući Agrokooperativi „Od naših ruku“ ta cifra je, kako je kazala, duplirana.

„Mi danas imamo 20 žene, koje su zaposlene i to govori o tom pravcu ekonomskog osnaživanja. Nama žene, kada danas dolaze u kancelariju, ne treže da im pružimo pomoć. One traže da se zaposle i to je nešto što mene čini srećnom, jer smo svih godina radile na tome da osnažimo žene Romkinje da traže posao. A ovaj projekat je omogućio da shvate zašto je važno biti samostalna žena“, pojasnila je Delija.

Centar za romske inicijative je, kako je podsjetila, dodijelio 15 grantova, za pripadnice romske i egipćanske populacije i te biznis ideje su, kako je rekla, u procesu.

„Jako je bitno da su svi ti biznisi uspjeli i da su žene shvatile značaj samog biznisa. A, kao što sam rekla pored ovih 15 žena, mi imamo deset žena, koje su zaposlene privremeno u samom plasteniku, gdje su se uključile u sadnju malina i gdje su one prvi put dobile neke dnevnice. Cilj nam je da žene ne rade po dnevnici, nego da se one zaposle u socijalnoj kooperativi“, navela je Delija.

Izvršna direktorica Otvorenog Centra Bona Fide iz Pljevalja, Sabina Talovićkazala je da je ta organizacija, kroz projekat JAKA dodijelila 28 grantova ženama sa iskustvom nasilja, koje su prošle kroz Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja.

„Od 28 dodjeljenih grantova, na današnji dan, 24 je registrovanih biznisa i to je rezultat, koji ni mi nismo očekivali. Od njih 28, četiri su osnivačice naše agrokooperative“, saopštila je Talović.

Prijekat je, kako je kazala, donio direktnu promjenu u živote žena i njihovih porodica.

„Njihovo zadovoljstvo i njihova posvećenost je naš najveći rezultat. Mi zbog toga i postojimo“, istakla je Talović.

Projektni menadžer u Care International Balkans, Branislav Tanasijević, kazao je da se dvogodišnji prijekat „Socijalno uključenje kroz ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori (JAKA)“ završava, a najbolji dokument je brošura „Ekonomsko osnaživanje žena“.

„Tu brošuru ćemo proslijediti nevladinim organizacijama, državnim institucijama i svim partnerima i zainteresovanima za ovo što smo radili u protekle dvije godine“, saopštio je Tanasijević.

Care International Balkans u saradnju sa Otvorenim centrum Bona Fide i Centrom za romske inicijative, u Crnoj Gori sprovodi i projekat „Socijalno preduzetništvo: Korak prema nezavisnosti“, koji finansira Evropska Unija.

Video snimke izjava možete pogledati na sledećim linkovima:

Sumka Bučan, CARE Balkans

Dženana Alađuz, Infohouse Sarajevo

Fana Delija, Centar za romske inicijative

Branislav Tanasijević, projekt menadžer Care international Balkans

Sabina Talović, Otvoreni Centar Bona Fide

 

Tekst preuzet sa sajta PR centra.